Pitanja i odgovori

vi pitate, mi odgovoramo

Postavi pitanje

1. Zašto započeti novi posao?

Ako imate neki ideju za posao prvo razmislite o svojim osobnim i poslovnim ciljevima. Ako ste spremni uložiti puno energije, vremena i raditi s puno entuzijazma razmislite o svom novom poslu. Pritom, nemojte zaboraviti da vam posao treba donijeti zaradu. Više poticajnih poruka vezanih uz osnivanje tvrtke možete pronači na: https://www.moj-posao.net/Savjet/71532/Prestanite-sanjati-i-pokrenite-vlastiti-posao/46/

2. Što znači imati poduzetnički duh?

Imati poduzetnički duh znači stalno vidjeti nove poslovne mogućnosti, prihvaćati nove izazove veseliti se novim poslovima ili unapređenju postojećih poslova. Biti poduzetnik znači i spreman riskirati. Također, uspješne poduzetnike motivira sloboda donošenja odluka i postupanja,mogućnost izražavanja kreativnosti i dobra zarada, tj. novac. Više o navikama uspješnih poduzetnika možete pronači ovdje: http://www.ictbusiness.info/leadership/navike-uspjesnih-poduzetnika

3. Koliko je sredstava potrebno ako želimo krenuti u neki posao?

Početni kapital ovisi o poduzetničkom projektu koji se pokreće. Vrlo je važno na samom početku poslovnog poduhvata – sa koliko novca raspolažemo i koliko novca nam je potrebno za prva ulaganja, i za rad barem godinu dana. Dakle budite svjesni svake kune koja vam treba ili koju bi mogli realno zaraditi. Budite sigurni da ćete posao u koji krećete moći financirati. Otvaranje obrta košta otprilike 850 kuna, što uključuje takse i liječnički pregled. Otvaranje trgovačkog društva znatno je skuplje. Za takse i oglas u Narodnim novinama treba izdvojiti oko 1.500 kuna, za javnog bilježnika oko 2.500 kuna. Uz navedene troškove treba računati i na troškove dodatnih usluga kao što je izrada internih akata, prijave državnim institucijama i slično, što može odnijeti još 2.000 kn. Uz navedene troškove treba uplatiti minimalno 20.000,00 kuna temeljnog kapitala (ostaje na računu novootvorene firme, služi za početak poslovanja i raspoloživ je odmah po otvaranju žiro-računa kod banke). Izvor: Priručnik za razvoj karijere i poduzetništva (http://www.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ%20priru%C4%8Dnik%20HR-SLO.pdf)

4. Kako okolina u kojoj poduzetnik djeluje utječe na njegov razvoj? Mogu li očekivati podršku okoline?

Većina poduzetnika počinje svoje poslovanje sa ljudima kojima vjeruje, koji ga podržavaju i sakojima dobro surađuje. Ako ulazite u novi posao važno je imati potporu obitelji i njihovo razumijevanje za veliki angažman koji vas očekuje ako želite uspjeti. Podršku za razvoj poduzeća možete pronači i u različitim potpodnim institucijama koje su osnovane upravo za tu svrhu. Pregled navedenih institucija možete pronači ovdje: http://brandmanager.com.hr/pregled-potpornih-institucija-na-usluzi-poduzetnicima-u-rh/

5. Kako mogu odrediti konkurentnost svog proizvoda? Treba li tržištu moj proizvod?

Prije nego utrošite i vrijeme i novac na pokretanje poduzetničkog projekta dobro istražite situaciju na tržištu, te budite sigurni da će za vaš proizvod ili uslugu koju nudite biti mjesta na tržištu. Potrebno je poznavati potencijalne kupce vašeg proizvoda/usluge ali i konkurenciju koja vlada na tržištu. Kako bi bili sigurni da će vaš proizvod imati tržište možete izvršiti različite analize pregled istih možete pronaći ovdje: https://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Neke_analize_u_poslovanju_poduzeca.ppt.pdf

6. Imam li samopouzdanja i vještine da vodim posao?

Većina uspješnih poduzetnikaima veliku dozu samopouzdanja, no to nije dovoljno za uspjeh. Jednako su značajna znanja i vještine koje poduzetnik treba za obavljanje posla. Odgovor na ovo pitanje nije jednostavno te svaki poduzetnik samostalno mora otkriti motivaciju koja će upotrijebiti za pokretanje svog posla.

7. Koju pomoć poduzetniku treba kada otvara ili vodi poduzeće?

Popis stručnjaka kojima se možete obratiti vezano uz otvaranje i vođenje poduzeća: - Računovođa za vođenje poslovnih knjiga, - Pravnik za pravne savjete – od osnivanja poduzeća do kasnijepravnih savjeta tijekom poslovanja, - Agent osiguranja za osiguranje posla od opasnosti koje se ne mogu predvidjeti - Stručnjak za računala tj., uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u poslu

8. Što je financijski plan?

Financijski plan međusobno povezuje sve potrebne korake prevodeći operativne planove (proizvodni, marketinški, organizacijski) i sve druge dijelove poslovnog plana u financijski iskaz. Financijski iskaz je opći nazivnik pomoću kojega je moguće različite dijelove posla zbrajati, oduzimati, množiti ili dijeliti. Potreba za ulaganjem financijskih sredstava može biti u tekuću aktivu, stalnu aktivu, promidžbu, osobne izdatke itd. Primjer cjelovitog poslovnog plana možete pronači na stranicama projekta StartCo odnosno: http://www.startco.hr/documents/primjer-poslovnog-plana.pdf

9. Što uređuju zakoni kao posebne uvjete razvitka poduzetništva?

Neki od zakona određuju visinu početnog, osnivačkog uloga koji je nužan za pokretanje i daljnje poslovanje poduzeća. Zakoni koji se tiču zaposlenika nužni su osigurati socijalne i ekonomske slobode svih zaposlenih, ali i stvoriti okolinu ispunjenu pozitivnim raspoloženjem i motivacijom. Zakonima se određuje i izgled te veličina prostora u kojem će se obavljati sama djelatnost. Većina poduzeća danas pažnju posvećuje zaštiti okoline u kojoj posluje. Sustavno poticanje poduzetništva, djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj obrtništva, zadrugarstva, maloga i srednjega poduzetništva, te poslovanje obrtnika i poduzetnika spada pod djelokrug Ministarstva poduzetništva i obrta. Više informacija o zakonskim okvirima u kojima poduzetnici djeluju možete pročitati ovdje: https://poduzetnistvo.gov.hr/arhiva/stranice/strategije-programi-i-zakonski-akti/144

10. Mogu li se fizičke osobe prijaviti na obrazovne seminare?

Informacije o poduzetničkom obrazovanju u potpornim institucijama koje provode program obrazovanja za poduzetništvo,gdje se održavaju i kolika je njihova cijena,nalaze se stranici Ministarstva poduzetništva i obrta www.poduzetništvo.gov.hr

11. Kakav je postupak osnivanja poduzeća?

Sve informacije i upute mogu se dobiti na šalterima HITRO-a u poslovnicama FINE ili na njihovim internetskim stranicama www.hitro.hr ili http://www.startco.hr/. Operativne odgovore također potražite Upravnim odjelima za gospodarstvo u županijama, u vašem gradu, Hrvatskoj gospodarskoj komori ili Hrvatskoj obrtničkoj komori.

12. Kako doći do informacija o dobivanju sredstava iz fondova EU? Postoje li mrežne stranice na kojima mogu saznati nešto više o EU fondovi?

Na internetskim stranicama na www.strukurnifondovi.hr i www.poduzetništvo.gov.hr možete naći informacije o EU projektima. Savjetujemo da pretražite internetske stranice i stupite u kontakt s Europskom poduzetničkom mrežom (European Entreprise Network) koji djeluje u sastavu Hrvatske gospodarske komore (www.een.hr). Pretražite portal www.strukturnifondovi.hr / http://www.euasistent.eu/

13. Kako napisati projekt financiran iz fondova EU?

Postoje različite edukacije o tome kako napisati i provesti projekt financiran iz fondova EU. Polaznici kroz interaktivan i praktičan rad s konzultantima usvajaju znanja i vještine o cjelokupnom procesu od izrade do provedbe projekata. Cilj edukacija je stjecanje specifičnih i praktičnih znanja i vještina vezanih uz pripremu i provedbu projekta te upoznavanje i korištenje certificiranog alata, postupaka i metodologije izrade projektnog prijedloga. Najave tečajeva potražite na: http://europski-fondovi.eu/content/strukturni-fondovi-kako-napisati-projekt-financiran-iz-fondova-eu-1

14. Postoje li državne subvencije za stručno usavršavanje zaposlenika/poduzetnika?

Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu uređuju se uvjeti i pravila za dodjelu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu radnika. Ovim Zakonom reguliraju se državne potpore gospodarskim subjektima za: (1) opće obrazovanje i izobrazbu, kojim se omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su većim djelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja; (2) posebno obrazovanje i izobrazbu, koje su namijenjene sadašnjem ili budućem radnom mjestu radnika kod postojećeg poduzetnika. Više na: http://www.hgk.hr/poticaji

15. Zašto je pravna država važna za razvoj poduzetništva?

Pravna država je demokratski uređena državna zajednica u kojoj su svi građani, bez obzira naspol, uzrast, obrazovanje, zanimanje, socijalni status, svjetonazor i slično, jednaki pred zakonom. Ona pruža sigurnost poslovanju kroz različite zakone, kao npr. zakon o radu, zakon o trgovačkim društvima, o tržišnom natjecanju, ali i vlasništva, kako privatnog tako i državnog; obračunava porez na dobit koju poduzeća ostvare itd. Zakonom je zajamčeno pravo raspolaganja privatnom imovinom, što poduzetniku daje apsolutno pravo na vođenje pothvata i donošenje odluka prema vlastitu nahođenju. Privatno je vlasništvo u nas zajamčeno člankom 48. Ustava.

16. Što su kreativne industrije?

Kreativna industrija zajednički je naziv za filmsku, modnu, kulturnu, glazbenu, industriju dizajna, izdavaštvo i djelomice medijsku i oglašivačku industriju, te komercijalni segment umjetnosti. U kreativnoj industriji naglasak nije na produkciji i prodaji fizičke imovine, dobara ili iznajmljivanju infrastructure primjerice. Kreativnost po definiciji uvijek sadrži aspect novog i inovaciju, samo što se u slučaju kreativne industrije ne radi o inovaciji fizičkog tipa, poput tehnologije, nego više o društvenoj, odnosno kulturnoj inovaciji. Kreativnost i kultura su i najvažnija prirodna bogatstva, resursi naše zemlje čiju pokretačku snagu samo treba upregnuti. No, tek kada im se prida osobit značaj te ih se prepozna kao razvojni potencijal države, oslobodit će se prostor da to i postanu. Upravo je s tom idejom, na inicijativu Ministarstva gospodarstva RH, osnovan Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija – HKKKKI. U sklopu rada klastera izrađena je i Strateške smjernice za razvoj Kreativne i kulturne industrije 2013.-2020. godine koje možete preuzeti na stranicama klastera: http://www.hkkkki.eu/dokumenti/strateske_smjernice.pdf Kreativnost po definiciji uvijek sadrži aspekt novog i inovaciju, samo što se u slučaju kreativne industrije ne redi o inovaciji fizičkog tipa, poput tehnologije, nego više o društvenoj, odnosno kulturnoj inovaciji. Više na: http://profitiraj.hr/kreativna-industrija/

17. Što je socijalno poduzetništvo?

Socijalno poduzetništvo (Social entrepreneurship), poznato još i kao društveno poduzetništvo, razvilo se u vrijeme rastuće svijesti o tome da se količina problema s kojima se današnje društvo susrećete ško može riješiti tradicionalnim neprofitnim i filantropskim pristupom. Prema definiciji, socijalno poduzetništvo je djelovanje poduzetnika koji prepoznaje društveni problem te na profesionalan, inovativan i održiv način pristupa sustavnim promjenama koje nadilaze nedostatke tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti. Dok poslovni poduzetnici obično mjere učinkovitost pothvata kroz profit i povrat ulaganja, socijalni poduzetnici procjenjuju svoj uspjeh i kroz utjecaj na društvene promjene te kroz profit i povrat ulaganja. Više informacija o socijalnom poduzetništvu možete pronaći na linku: http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/poduzetnistvo_u_sluzbi_zajednice.pdf

18. Što su to zeleni poslovi?

Zeleni poslovi obuhvaćaju širok spektar različitih poslova u različitim sektorima i uključuju raznoliku radnu snagu. Postoji niz različitih definicija tog termina, primjerice definicija Programa Ujedinjenih naroda za okoliš , Europske komisije ili Eurostata . No, zeleni poslovi su oni kojima se doprinos u očuvanju ili obnovi okoliša. Mogu uključivati poslove kojima se pomaže u zaštiti ekosustava i bioraznolikosti ili smanjuje potrošnja energije i sirovina te smanjuje otpadi zagađenje. Cilj je podići svijest o potrebi za zadovoljavajućom sigurnošću i zdravljem na radu u okviru tih poslova. U zelenim poslovima treba pružiti sigurne, zdrave i prihvatljive radne uvjete kako bi se pridonijelo doista razumnom, održivom i uključivom rastu i kako bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020. Europske komisije. Više informacija o zelenim poslovima možete pronaći ovdje: https://osha.europa.eu/hr/emerging-risks/green-jobs

19. Što čini poduzetničku infrastrukturu?

Poduzetničku infrastrukturu čini splet tržišnih, administracijskih, pravnih, institucijskih, komunikacijskih, prometnih, energetskih, financijskih, obrazovno-savjetodavnih i drugih sustava koji predstavljaju temeljnu pretpostavku za kontinuirano te učinkovito obavljanje poduzetničke aktivnosti neke zemlje. Više na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_93_2072.html

20. Što su poduzetnički centri?

Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) poduzetnički centri su registrirane pravne osobe zadužene za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva na lokalnom i/ili širem području (županija, regija), koji predstavljaju središta stručne i edukativne pomoći poduzetnicima radi razvoja poduzetništva u sredinama u kojima su osnovani, suradnje s lokalnom i područnomsamoupravom, povezivanje poduzetnika itd. Više na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_93_2072.html

21. Što su poslovne zone?

Poslovne zone su prostor unutar kojeg se odvija određena gospodarska djelatnost. Zone malog gospodarstvasu mjesta koja dugoročno rješavaju potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom, omogućuju imzajedničko korištenje infrastrukture i pospješuju poslovno povezivanje poduzetnika. Inicijatori osnivanja takvih zona u pravilu sujedinice lokalne samouprave u suradnji s poduzetnicima. Za upravljanje zonom i vođenje investicijskih radova komunalnog uređenja zone, kao i pomoć poduzetnicima u tom smislu i kasnije vođenje određenih administrativnih poslova, osnivaju se trgovačka društva za upravljanje takvom zonom. Razlikujemo industrijske zone - tu spadaju veća područja s velikom koncentracijom industrije u kojima prevladavaju velika poduzeća, poduzetničko-obrtničke zone - tu spadaju područja s velikom koncentracijom malih poduzeća, te slobodne zone -dio teritorija Hrvatske koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Više na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_93_2072.html

22. Što su poduzetnički inkubatori?

Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) poslovni inkubatori su registrirane pravne osobe zadužene za pomoć i podršku poduzetnicima u ranoj fazi razvoja poduzetničkih projekata. Inkubatori pružaju stručnu tehničku i edukativnu pomoć za pokretanje poduzetničkih projekata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj. Poduzetnički inkubatori pružaju podršku uspješnom razvoju poduzetništva kroz niz poslovnih usluga i resursa, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike od prve do treće godine poslovanja. Više na: http://www.zakon.hr/z/652/Zakon-o-unapre%C4%91enju-poduzetni%C4%8Dke-infrastrukture

23. Što su znanstveno-tehnološki parkovi?

Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) znanstveno-tehnološki parkovi su trgovačka društva koja se osnivaju radi komercijalizacije novih tvrtki (poduzeća) te budućim poduzetnicima pružaju uvjete za razvitak malih poduzeća u prvim fazama, a naročitou području visokih tehnologija. Karakteristike znanstvenog parka su formalne i operativne veze sa sveučilištem ili drugim institucijama visokog obrazovanja, odnosno istraživačkim centrima, koje potiču za počinjanje poslova temeljenih na znanju, ali i ostalih djelatnosti, imaju menadžersku funkciju kojaje aktivno uključena u transfer tehnologije. Više informacija možete pronaći na: http://inovatori.hr/wp-content/uploads/sites/225/2015/01/Tehnoloski-parkovi-svjetska-praksa-i-Hrvatska.pdf; http://www.zakon.hr/z/652/Zakon-o-unapre%C4%91enju-poduzetni%C4%8Dke-infrastrukture

24. Koja je funkcija revizorskih i konzultantskih kuća u razvoju poduzetništva?

Ovlaštene revizorske tvrtke su profitne organizacije koje obavljaju određene poslove za potrebe malih poduzeća. One sudjeluju i potpomažu provedbu revizije cjelokupnog poslovanja poduzeća, ukoliko se zamijete neki problemi ili nedostaci. Sudjeluju kod sastavljanja financijskih izvještaja kako bi se pravilno evidentirale sve nastale promjene i kako bi se čuvale informacije o financijskom položaju poduzeća. Sudjeluju kod savjetovanja oko potrebnog budžeta te nude usluge poslovne prognoze, poreznih savjeta i na kraju izgrađuju uspješan računovodstveni iizvještajni sustavi koji poduzeća kasnije koriste. Konzultantske kuće su također profitne tvrtke koje pružaju usluge pomoći osobito poduzetnicima da izađu iz poteškoća ili preventivno djeluju da se eliminiraju uzročnici potencijalnih poteškoća. Više na: http://www.efos.unios.hr/imijoc/wp-content/uploads/sites/71/2013/09/Uloga-i-zna%C4%8Daj-interne-revizije-za-poduze%C4%87a-u-Republici-Hrvatskoj1.pdf

25. Što su klasteri?

Klasteri predstavljaju koncentraciju međusobno povezanih tvrtki, specijaliziranih dobavljača i pružatelja usluga, tvrtki iz srodnih djelatnosti, institucija (fakulteta, agencija, trgovačkih udruženja) koje na području uže djelatnosti međusobno surađuju. Koncept povezivanja poduzetnika unutar jednog industrijskog sektora, uz čvrstu suradnju sa znanstvenim i državnim ustanovama, najčešće na regionalnoj ili nacionalnoj razini, radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda. Povezivanje obuhvaća sve segmente - od proizvodnje do marketinga i distribucije. 
Mogu nastati tako da poticaj za njihovo osnivanje dolazi od poslovnog sektora (po principu bottom-up) ili da poticaj dolazi od države (po principu top-down).
Očekuje se da umrežavanje poduzeća u klastere pridonosi jačanju produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti povezanih poduzeća, ali i jačanju konkurentnosti lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva. Više na: http://klasteri.com/

26. Kakvo je značenje maloga poduzeća u gospodarstvu? Kako mogu konkurirati velikim poduzećima? Koje su prednosti, a koje slabosti maloga poduzeća?

Mala poduzeća potiču razvoj gospodarstva, često donose izume i inovacije, opskrbljuju velika poduzeća mnogim uslugama, dijelovima i sirovinama koje oni trebaju. Mala poduzeća dobavljaju jeftinije usluge i proizvode velikim poduzećima. Prednosti maloga poduzeća su dase mogu brzo adaptirati na promjene u okruženju, stvaraju nova radna mjestaičesto donose inovativna poslovna rješenja. Slabosti maloga poduzeća su slabija financijska snaga za jače poslovne iskorake i veća izloženost riziku. Detaljnu analizu malog poduzetništva možete pronaći u sklopu Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. ovdje: https://poduzetnistvo.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Strategy-HR-Final.pdf

27. Kako se dijele poduzeća po veličini? Koji su tipovi poduzeća?

Srednje poduzeće je definirano kao subjekt koji zapošljava manje od 250 radnika i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 50 milijuna eura. Malo poduzeće je definirano kao subjekt koji zapošljava manje od 50 radnika i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 10 milijuna eura. Mikro poduzeće je definirano kao subjekt koji zapošljava manje od 10 radnika i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 2 milijuna eura. Više na: http://www.eu-projekti.info/eu/wp-content/uploads/2013/11/vodic_za_msp_prihvatljivost_na_natjecaje_eu_hgk_analiza_1120131.pdf i http://www.eu-projekti.info/klasifikacija-malih-i-srednjih-poduzeca-prema-hrvatskom-i-europskom-zakonodavstvu

28. Koji su pravni oblici malih poduzeća u Hrvatskoj mogući?

Pravni oblici poduzeća u Hrvatskoj zajednički se nazivaju trgovačka društva. Trgovačko društvo je pravna osoba osnovana i uređena prema ovom zakonu. Trgovačka društva dijele se na: - javno trgovačko društvo, - komanditno društvo, - društvo s ograničenom odgovornošću, i - dioničko društvo. Više na: http://www.eu-projekti.info/eu/wp-content/uploads/2013/11/vodic_za_msp_prihvatljivost_na_natjecaje_eu_hgk_analiza_1120131.pdf https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd%3A229

29. Kakav može biti odnos poduzeća s tijelima javne vlasti?

Poduzeće se ne može smatrati malim i srednjim poduzećima (MSP) ukoliko je 25% ili više udjela izravno ili neizravno kontrolirano, jedinstveno ili zajednički, od strane jednog ili više tijela javne vlasti. Ovo ograničenje postoji iz razloga što bi takva poduzeća, zbog svoje vlasničke i upravljačke strukture, mogla imati određene „prednosti“ s obzirom na ostala poduzeća čija vlasnička struktura nije definirana na ovaj način. Pod pojmom prednosti, ovdje se misli prvenstveno na financiranje. Također, pri takvom odnosu postoje određene poteškoće u definiranju konačnih nužnih pokazatelja potrebnih za definiranje poduzeća prema kategorijama MSP-a.

30. Što je inokosno poduzeće? Koje su prednosti, a koji nedostaci inokosnih poduzeća?

Inokosno poduzeće je poduzeće u vlasništvu jednog individualnog vlasnika. To su uglavnom mala obiteljska poduzeća koja su u pravilu orijentirana na uže, lokalno tržište. Orijentirana su na proizvodnju jednog ili nekoliko srodnih ili sličnih proizvoda. Postoje dva osnovna motiva zaosnivanje inokosnog poduzeća: osiguravanje egzistencije svoje obitelji i ostvarivanje zarade (profita). Prednosti inokosnih poduzeća su sloboda u odlučivanju, lakoća osnivanja, mali troškovi pokretanja, porezne pogodnosti. Nedostaci inokosnih poduzeća su neograničena odgovornost, pomanjkanje kontinuiteta, teškoća dobivanja kredita i predodžbe nestabilnosti. Više na: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Business%20enterprise%20and%20entrepreneurial%20environment%20-%20final.pdf

31. Što je to partnerstvo / ortaštvo? Koje vrste partnerstva postoje? Koje su prednosti, a koji nedostaci partnerstva?

Partnerstvo predstavlja udruživanje dvaju ili više pravnih osoba koji temeljem dogovora, a potom i ugovora, osnivaju partnersko poduzeće. U partnerstvu dogovorno s udružuju vlasnici poduzeća radi ostvarenja zajedničkih interesa, ciljeva ili profita. Te osobe zajednički odgovaraju prema trećima svojom imovinom. Opće partnerstvo (engl. General partnership) u kojem partneri za obaveze poduzećaodgovaraju cjelokupnom svojom imovinom. Ograničeno partnerstvo (engl. Limited partnership) u kojem pored općih partnera, postoje i partneri čija je odgovornost ograničena samo na uloge koje su oni unijeli u partnerstvo. Prednosti partnerstva su veći izbor talenata, veći ulog novca, lakoća osnivanja i moguće porezne pogodnosti, dok su nedostaci neograničena odgovornost, pomanjkanje kontinuiteta, teškoća prijenosa vlasništva i mogućnost prisilne likvidacije. Više na: http://www.poslovniforum.hr/zakoni/ugovori-030.asp http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/7.%20PODUZE%C4%86E%20I%20PODUZETNI%C4%8CKO%20OKRU%C5%BDENJE.pdf

32. Što je “Joint Venture”?

Zajednički poslovni pothvat fizičkih ili pravnih osoba, tj. ugovor kojim dvije ili više osoba udružuju svoju imovinu i/ili rad radi ostvarenja unaprijed određenog poslovnog pothvata i koje se razdružuju nakon njegova ispunjenja, s tim da suugovaratelji proporcionalno svom udjelu ili dogovoru dijele dobitak i snose gubitak.
Joint venture je sličan partnershipu, ali se od njega razlikuje po tome što se odnosi na unaprijed određenu poslovnu operaciju čije je ostvarenje vezano na određeno vrijeme (makar i na više godina), dok partnership predstavlja zajedničko vođenje poslova u svim segmentima njihove djelatnosti i u pravilu je trajan poslovni odnos.

33. Što su korporacije? Koje su prednosti, a koji nedostaci korporacije?

Korporacije predstavljaju najsloženiji oblik poduzeća u tržišnoj ekonomiji. Korporacije mogu biti u vlasništvu odjednog pa do stotinu, tisuću ili nekoliko stotina tisuća vlasnika (dioničara). Osnovni cilj osnivanja korporacija je prikupljanje slobodnog kapitala na tržištu. Kapital se prikuplja prodajom dionica natržištu. Dioničari kupuju dionice i na taj način postaju suvlasnici takvog poduzeća. Shodno broju dionica oni posjeduju i određena prava u donošenju poslovnih odluka. Za uspjeh korporacije dioničari snose odgovornost samo iznosom uloženim u dionice. Prednosti korporacije su ograničena odgovornost, kontinuitet, lakoća prijenosa vlasništva i lakoća dobivanja kredita, dok su nedostaci visoki početni zakonski troškovi, naglašena regulative, ekstenzivno izvještavanje i dvostruko oporezivanje. Više na: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/7.%20PODUZE%C4%86E%20I%20PODUZETNI%C4%8CKO%20OKRU%C5%BDENJE.pdf

34. Koja su mjerila uspješnosti poslovanja?

Vrijednost proizvodnje - ukupna proizvodnja tijekom jedne godine bez obzira na namjenu (glavni i sporedni). Dio proizvodnje namijenjen za prodaju i za reprodukciju (novu proizvodnju). Troškovi poslovanja - odnose se na tekuća ulaganja u proizvodnju u jednoj godini. Mogu se prikazati za cijelo poduzeće, proizvodnu liniju, pojedini proizvod. Mjerilo uspješnosti sa stajališta troškova je cijena koštanja koja se utvrđuje kalkulacijom. Financijski rezultat - razlika između vrijednosti prodanih (fakturiranih) proizvoda i iznosa troškova u poslovnoj godini. Može biti pozitivan (dobitak) i negativan (gubitak). Dobitak je najvažnije mjerilo uspješnosti i glavni cilj svakog poduzeća. Neto prihod - dio ukupnog prihoda koji ostaje proizvođaču nakon što plati sve svoje obvezeprema drugima za resurse koje je upotrijebio u proizvodnji. Nadalje postoje i relativna mjerila uspješnosti poslovanja: Proizvodnost rada - Proizvodnost rada je odnos veličine učinka (fizičkog opsega ili vrijednosti proizvodnje) i količine ljudskog rada. Ekonomičnost - odnos vrijednosti učinaka proizvodnje (ukupnih prihoda) i ukupnih troškova. Izražava se koeficijentom ekonomičnosti. Rentabilnost (profitabilnost) - Rentabilnost je izraz učinkovitosti uloženog kapitala ili sredstava u neku proizvodnju (neki posao). Više na: https://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza_financijski_pokazatelji.pdf

35. Koji su oblici i vrste rizika u poslovanju?

U tržišnom gospodarstvu poduzetništvo znači ulaganje “danas” da bi se “sutra” došlo do željenih rezultata. Rizik općenito upućuje na opasnost od nastupa nekog događaja koji se nije očekivao i od kojega je nastala neka šteta ili gubitak. U poslovanju rizik može biti uzrokovan lošim odlukama i zakazivanjem ljudskog čimbenika ili nekim nepredviđenim događajem (poslovni rizik). Više na: http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/menadzment/koji-rizici-prijete-poduzetnicima/

36. Koji su unutarnji poslovni rizici?

Rizik organizacije poduzeća (organizacija ne odgovara potrebama poslovanja), rizik strukture sredstava poduzeća (utvrđuje se analizom poslovanja i bilance poduzeća- pogrešna procjena ulaganja može dovesti do propadanja poduzeća), rizik kadrova (neodgovarajuća struktura zaposlenih, nedovoljna stručnost), robni rizik (količina, kakvoća i cijene), rizik upotrebe resursa (nedovoljno i neodgovarajuće korištenje resursa), rizik ulaganja kapitala (vezan je uz ulaganje kapitala i poduzetnik ga ne može izbjeći), rizik uspješnosti poslovanja (odnosi se na profitabilnost i predstavlja opasnost da se neostvari očekivana stopa povrata uloženih sredstava), te rizik inovacija (inovacija ne ostvaruje željene rezultate).

37. Koji su vanjski poslovni rizici?

Vanjski poslovni rizici su gospodarski rizici (rizik nemogućnosti naplate potraživanja), tržišni rizici, rizik izvršenja kupoprodajnog ugovora, prijevozni (transportni) rizik, izvozni rizik te politički i socijalni rizik zemlje (promjena vlade, vladine politike, politički neredi, ratovi).

38. Što je to porezni sustav?

Porezi su davanja koja ubire država i uža javnopravna tijela, oni ne služe kao naknada zaposebne protuusluge države i užih lokalnih tijela jedinica lokalne uprave.Porezi su prisilno davanje bez konkretne, odnosno posebne protuusluge onog kome to davanjepripada. Oporezivanje se u jednoj državi obavlja primjenom više vrsta poreza, a skup svih tih poreza koji se primjenjuju u jednoj državi zovemo porezni sustav. Detaljan pregled poreznog sustava Republike Hrvatske dostupan je na stranicama Porezne uprave i ovdje: http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/PorezniSustav_2012.pdf

39. Što je porezna politika?

Porezna politika je skup mjera koje se odnose na oporezivanje u pojedinoj državi. Mjere porezne politike izražavaju se u poreznim stopama za svaku vrstu poreza. Pregled poreznih poreznih politika dostupan je na stanicama Porezne uprave ovdje: http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Stranice/prirucnici_brosure.aspx

40. Što je porezna stopa?

Porezna stopaje u novcu izražen dio koji treba platiti porezni obveznik da bi izvršio poreznuobvezu. Porezna stopa se najčešće izražava u postotku, npr. stopa poreza na dodanu vrijednost u RH iznosi 25%. Detaljan pregled poreznih stopa možete pronaći ovdje: http://www.porezna-uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/naslovna_tablica_psrh.aspx

41. Što podrazumijeva društvena odgovornost poduzetnika?

Društvena odgovornost poduzetnika podrazumijeva imovinska prava, plaćanje poreza, poštivanje zakona, odgovornost prema zaposlenicima, odgovornost prema kupcima i dobavljačima te odgovornost prema okolini (fizičkoj i društvenoj). Više o konceptu društveno odgovornog poslovanja možete pronaći na: http://www.dop.hr/

42. Kako povezati poduzetnike s investitorima?

Povezati investitore s poduzetnicima kroz cjelovitu platformu cilj je projekta „Ecofunding“ koji se provodi u 8 mediteranskih država i ima 11 partnera. Projekt će uključiti 900 malih i srednjih poduzetnika (MSP-a) iz svih zemalja, omogućiti im da poboljšaju učinkovitost i pristup financijama. Više na: http://www.europrojekti.eu/ecofunding-projekt-za-povezivanje-poduzetnika-s-investitorima/

43. Koje su prednosti suradnje i povezivanja poduzetnika?

Kroz strateško povezivanje i umrežavanje dolazi do kompiliranja znanja, umijeća i svih oblika resursa različitih neovisnih poduzeća i individualnih poduzetnika s ciljem postizanja zajedničkih, ali i pojedinačnih ciljeva. Sudjelovanjem u takvim oblicima suradnje poduzeća mogu postići mnogo bolje rezultate u jačanju svojega tržišnog položaja nego putem samostalnoga tržišnog nastupa. Poduzeća stječu koristi kao što su snižavanje troškova, snižavanje cijena, stjecanje novih tehnoloških znanja i različitih vještina (dizajnerskih, proizvodnih, marketinških) i sl.

44. Što je javna nabava?

Javna nabava je termin kojim se označava nabavku roba i usluga od strane državnih tijela, jedinica lokalne uprave i javnih ustanova. Procjenjuje se da narudžbe iz zone javne nabave predstavljaju 10 do 20 posto bruto domaćeg proizvoda nacionalnih gospodarstava u suvremenom svijetu. Više na: Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13, 13/14) http://www.zakon.hr/z/223/Zakon-o-javnoj-nabavi Sve informacije o javnoj nabavi dostupne su na stranicama Ministarstva gospodarstva RH http://www.javnanabava.hr/default.aspx

45. Što je elektronička javna nabava?

Elektronička javna nabava (e-nabava) sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različitim fazama procesa javne nabave. Više na: Narodne novine: Elektronički oglasnik javne nabave RH https://eojn.nn.hr/Oglasnik/

46. Što nude potpore za samozapošljavanje?

Potpore za samozapošljavanje omogućuje osobama koja iskažu interes mogućnost dobivanja financijskih sredstava, kao i stručnu pomoć i dobivanje informacija, te edukaciju i pomoć u razradi poduzetničke ideje, izradi Poslovnog plana, načinu registracije, potporama i subvencijama drugih davatelja i ostalim pitanjima vezanima uz otvaranje vlastitog obrta, trgovačkog društva ili slobodnih profesija. Više o konkretnoj mjeri Hrvatskog zavoda za zapošljavanje možete pronaći ovdje: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11858

47. Tko pruža potpore za samozapošljavanje?

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi niz projekata koji su usredotočeni na povećanje kompetencija mladih osoba i smanjenje nezaposlenosti među mladim dobnim skupinama. HZZ je partner ili inicijator projekata financiranih iz EU fondova ili domaćih izvora. Više o projektima HZZ-a na temu samozapošljavanja je dostupno na: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=13124 U sklopu mjera za poticanje zapošljavanja, HZZ odobrava potpore za samozapošljavanje. Radi se o potporama male vrijednosti čiji ukupni iznos ne prelazi 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti u razdoblju od 3 fiskalne godine. Osobama s interesom za samozapošljavanje HZZ nudi i stručnu pomoć – pružanje relevantnih informacije, upućivanje na edukacije i pomoć u izradi poslovnog plana. Isplata sredstava se vrši jednokratno u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora, odnosno 90 dana od dana dostave dokumentacije o namjenskom trošenju sredstava. Više informacija na: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11858 HZZ provodi aktivne mjere politike zapošljavanja kroz pakete mjera koji su oblikovani prema specifičnim zahtjevima i potrebama hrvatskog tržišta rada. Oblikovane su mjere za samozapošljavanje koje je moguće naći na: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11697 POTPORE MALE VRIJEDNOSTI ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE: „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje "Tvoja inicijativa – tvoje sezonsko radno mjesto" - Potpora za samozapošljavanje u sezonskom obrtu "Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu" - Potpora za samozapošljavanje

48. Što je Startup?

Startup je specifičan podskup novo otvorenih tvrtki koji ima posebna pravila. Jedna od definicija koja nastoji razlikovati startupe od drugih poduzetničkih pothvata kaže da je startup "Novoosnovano ili nedavno osnovano poduzeće s globalnim ambicijama i globalnim potencijalom". Više informacija na: http://startupcroatia.com/ i http://cerpcentar.com/download/Financiranje-start-up-poduze%C4%87a-prezentacija.pdf

49. Što je Crowdfunding?

Skupno financiranje (eng. "crowdfunding") jest način na koji se može pribaviti novac. Pribavljeni novac namijenjen je financiranju projekata i poslovanja. Crowdfunding-om se potrebni novac prikuplja od mnoštva ljudi, uglavnom preko međumrežnih platformi. Crowdfunding-om se najčešće služe novoosnovana poduzeća koja pribavljaju dodatna sredstva. Osim što se prikuplja novac, na ovakav se način stvara zajednica oko ponude proizvoda ili robe i usluga koje prodaje. Crowdfunding-om se procjenjuje tržišno stanje, jer prikupite, a i konačni korisnik dobiva uvid u tržište i pristup novim klijentima. Više na: http://www.crowdfunding.hr/

50. Što je Jednostavni d.o.o.?

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/12) putem usluge e-Tvrtka omogućeno je elektroničko osnivanje Jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (J.d.o.o.) s temeljnim kapitalom od 10 kuna iz bilo kojeg javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda u Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih sudova u roku 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. Nakon što sud zaprimi elektroničku prijavu za osnivanje trgovačkog društva rok za donošenje odluke je 24 sata. Više na: http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=85

51. Koje su razlike u cijeni između otvaranja obrta, OPG-a, društva s ograničenom odgovornošću ili skraćeno d.o.o. i njegovom novijom inačicom - jednostavnim d.o.o. ili j.d.o.o.?

Otvaranje obrta je najjeftinije i tu je trošak oko 450 kuna, za j.d.o.o. otvaranje košta gotovo dvostruko više - oko 800 kuna, nakon plaćanja troškova javnog bilježnika, sudskih pristojbi i oglasa u Narodnim novinama, dok je cijena za otvaranje d.o.o. najveća i iznosi oko 25.000 kuna, od čega 20.000 kuna otpada na temeljni kapital. Dakle, u početku je za poduzetnike s manje sredstava najisplativije otvoriti obrt ili j.d.o.o. Više na: http://www.narodni-list.hr/posts/139175001

Za otvaranje OPG-a (ubrojimo li i troškove obrazaca i tiskanica) potrebno je izdojiti između 300 do 600 kuna. Više informacija na: http://profitiraj.hr/kako-otvoriti-i-koliko-kosta-otvaranje-opg-a/

52. Koja je osnovna razlika između društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavnog d.o.o. (j.d.o.o.)?

J.d.o.o. mora u jednom trenutku postati klasični d.o.o., odnosno društvo s ograničenom odgovornošću ne može zauvijek ostati jednostavno. Za ovu transformaciju nema roka, on ovisi od društva do društva. U onom trenutku kada vaš j.d.o.o. počne ostvarivati dobit, morati ćete jednu četvrtinu te dobiti na kraju financijske godine izdvajati u posebne zakonske rezerve. Drugim riječima, tom se dobiti ne može slobodno raspolagati kao što bi to bio slučaj u klasičnom d.o.o.-u. Nakon što iznos zakonskih rezervi dosegne vrijednost od 20.000 kuna, j.d.o.o. rastaje se sa svojim „j“ i postaje samo „d.o.o.“. Taj proces odvija se po sili zakona i drugog izbora nema.

53. Koje su razlike u porezima i nametima u radu obrta, d.o.o. ili j.d.o.o.?

U obrtu uopće ne morate biti u sustavu Poreza na dodanu vrijednost sve do visine prihoda od 230.000 kuna. No, iako vaša usluga ili proizvod mogu na taj način biti jeftiniji za korisnika ili kupca, što vam pruža prednost u startu, u isto vrijeme PDV na ulaznim računima više nećete moći odbijati i predstavljat će vam se u poslovanju kao još jedan trošak, za razliku od j.d.o.o., gdje se taj porez na ulaznim računima kasnije odbija. Kod j.d.o.o. porez plaćate po osnovi Zakona o porez na dobit u iznosu od 20 posto, s napomenom da s četvrtinom dobiti ne možete raspolagati, već tih 25 posto na kraju godine morate unijeti u zakonske rezerve sve dok ne dostignete visinu temeljnog kapitala od 20.000 kuna. Ako ostatak dobiti namjeravate isplatiti sami sebi ili drugim vlasnicima, plaćate još i 12 posto poreza na dohodak od kapitala, što možete izbjeći u slučaju da ostalih 75 posto dobiti ne isplatite, već ih uložite u razvoj poslovanja. No, u tom slučaju dobit ne možete “keširati” već ovisite isključivo o plaći koju si odredite. Sljedeća stavka na koju trebate misliti kod biranja između j.d.o.o. i obrta je hoćete li se baviti obiteljskim biznisom ili ćete u poslovne poduhvate krenuti samostalno. Naime, kod obrta članovi obitelji mogu pomagati u poslu i bez prijave, dok u j.d.o.o. svi koji nešto pomažu ili rade, moraju biti prijavljeni i za njih moraju biti plaćeni doprinosi i ostale obaveze. Obrtnik je u prednosti i kod gotovog novca iz svojeg obrta s kojim može raspolagati kako hoće, dok u tvrtki tim novcem možete raspolagati isključivo za potrebe tvrtke.

54. Što registrirati – obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.?

 

OBRT

j.d.o.o.

d.o.o.

Temeljni kapital:

Nema

10 kn

20.000 kn

Troškovi osnivanja:

cca 1.000,00 kn

cca 1.000 kn

cca 6.000,00 kn

Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje:

max 15 dana

max 10 dana

max 10 dana

Mjesto registracije:

Nadležni ured državne uprave u Županiji ili Gradu

javni bilježnik

odvjetnik i/ili javni bilježnik

Knjigovodstvo:

Jednostavno knjigovodstvo

Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu

Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu

Članstvo u Komori:

Hrvatska obrtnička komora

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatska gospodarska komora

Djelatnosti:

Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme za vezane obrte i/ili povlastice za povlaštene obrte

Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu

Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu

Porezne stope:

Progresivna 12%, 25%, 45% (ovisno o visini dohotka)

20%

20%

Zaposleni:

Nema ograničenja

Nema ograničenja

Nema ograničenja

Plaćanje poreza na dodanu vrijednost:

Naplaćeni račun

Izdani račun

Izdani račun

Minimalni osobni dohodak i doprinosi

Minimalni doprinosi iznose cca 1900 kn/mj. (prema trenutnoj osnovici od cca 5.125 kn/mj. za SSS).

Ukoliko je vlasnik obrta zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja paušalnih doprinosa u obrtu, nego se isti plaćaju na kraju godine, ali samo na ostvareni dohodak.

Minimalna bruto I plaća je trenutno 3.017,61 kn, a moguća je prijava i na nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznosi bruto I, odnosno bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr.
Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 20% + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.

Minimalna bruto I plaća je trenutno 3.017,61 kn, a moguća je prijava i nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznosi bruto I, odnosno bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr.
Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 20% + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.

Max. dohodak i doprinosi

Ostvareni dohodak podliježe oporezivanju po progresivnoj stopi od 12%, 25% ili 45% te doprinosima kao na plaću, a to u gruboj kalkulaciji može iznositi i više od 50%. Dakle, obrt je jedan od nametima najopterećenih oblika poslovanja.
Ukoliko nema ostvarenog dohotka (npr. prve godine poslovanja), obveza plaćanja paušala postoji bez obzira na to (osim kod obrta uz radni odnos).

Na ostvarenu dobit plaća se porez na dobit 20% + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.

Na ostvarenu dobit plaća se porez na dobit 20% + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.